Dečjim osećanjima posvećuje se veoma malo pažnje i često se čuje od odraslih kako su njihova osećanja u detinjstvu bila omalovažavana i koliko su zbog toga patili. Iz terapeutskog rada sa decom autori saznaju da dečje emocije nemaju nikakvu ili imaju samo neznatnu reakciju roditelja, te stoga deca često razočarano prestaju da uopšte i pokazuju osećanja. Kako ovo sprečiti?
Roditelji imaju ključnu ulogu u razvoju emocionalne pismenosti svoje dece. Iako ne postoji univerzalan recept za savršeno roditeljstvo, postoji nešto što dosledno donosi rezultate – prepoznavanje i potvrda dečjih osećanja.
Umesto rečenica poput: „Ma nije to ništa“, korisnije je reći: „Videla sam kako si pao, verovatno te boli.“ Umesto: „Nemaš čega da se plašiš“, mnogo više znači: „I ja sam se ponekad uplašila, to je u redu.“ Umesto da im kažeš „Smiri se“, pruži im zagrljaj i disanje koje smiruje. Ovakve reakcije nisu slabost, već emocionalna snaga i sigurnost.
Validacija dečjih osećanja znači prihvatanje i razumevanje emocija deteta, bilo da su prijatne ili neprijatne. Time šaljemo jasnu poruku: „Tvoja osećanja su važna. Imaš pravo da ih osetiš.“ Na taj način, dete uči da:
prepoznaje i razume svoje emocije,
razvija samopouzdanje,
stiče osećaj unutrašnje sigurnosti,
gradi kapacitet za empatiju i zdrave odnose.
Roditelji koji slušaju aktivno, ne umanjuju emocije, već pomažu detetu da ih procesuira, grade temelj za stabilnu emocionalnu budućnost.
Plač dečaka nije slabost, niti su suze devojčice histerija. Kada im dozvolimo da budu ranjivi i osete podršku u toj ranjivosti, pomažemo im da izgrade unutrašnju otpornost koja traje celog života. Validacija dečjih osećanja ne pravi „mekušce“ – već emocionalno stabilne, samopouzdane i empatične ljude.
Ono što današnjem svetu nedostaje jesu roditelji, prijatelji, partneri i članovi porodice koji mogu da izdrže tuđa osećanja, umesto da ih gase rečenicama poput: „Nemoj da se nerviraš“ ili „Nije to ništa“. Potrebni su nam ljudi koji neće lepiti flastere na emocionalne rane samo da ih ne vide, već će biti tu, u tišini, dok ne prođe. Koji će ljubiti tamo gde boli – i ostati.
Referenca:
Jelena Jakšić – Instagram